Hrvatski narodni sabor (HNS) održat će 7. proširenu sjednicu Predsjedništva HNS-a, u četvrtak 10. listopada 2019. godine u Drvaru.

Sjednica će se održati u novim prostorijama HDZ BiH u Drvaru, ul. Ratka Sopića (preko puta PU Drvar), s početkom u 11.00 sati. Na sjednici Predsjedništva HNS-a pored ostalog, govorit će se o: Priprema prijedloga Izbornog Zakona za proces pregovora; Aktualno politička situacija u BiH; – položaj hrvatskog naroda na prostoru HBŽ – Drvara, Bosanskog Grahova i Glamoča.

Ugovor su potpisali općinski načelnik Ivan Vukadin i Tomislav Vrdoljak, direktor poduzeća Livnoputovi d.o.o. Livno.

Općina Tomislavgrad, odnosno Hrvatski nogometni klub (HNK) Tomislav iz Tomislavgrada početkom godine dobila je novčanu potporu od UEFE preko Nogometnog saveza BiH za izgradnju pomoćnog terena s umjetnom travom za potrebe razvoja omladinskog nogometa.

Iz općine podsjećaju kako su u siječnju ove godine potpisali Ugovor s Nogometnim savezom BiH o realizaciji Projekta “Razvoj infrastrukture omladinskog nogometa kroz širu društvenu zajednicu” kojim Nogometni savez za ovaj projekt izdvaja 260.000 maraka, a ostalo su proračunska sredstva općine Tomislavgrad.

Ukupna vrijednost cijeloga projekta, koji će se graditi u kompleksu HNK Tomislav, iznosi oko 460.000 maraka.

“Teren s umjetnom travom dimenzija 100×64 bit će izgrađen na mjestu sadašnjeg pomoćnog terena na južnom dijelu kompleksa te će zadovoljavati sve standarde igranja službenih utakmica”, kazao je  predsjednik HNK Tomislav Ilija Bagarić.

Od realizacije ovog projekta, dodao je, najviše koristi imat će omladinski pogon jer će upravo oni dobiti izvanredan teren za treninge i utakmice, a posebno u periodu kada vremenski uvjeti to ne dozvoljavaju.

Iz kluba podsjećaju kako su izgrađeni novi popratni objekti povezani u jednu cjelinu, dok su u ranijem periodu u potpunosti dovršene svlačionice te službene prostorije ispod glavne tribine.

Pored toga, prije četiri godine u sklopu Gradskog stadiona HNK Tomislav izgrađen je manji pomoćni teren s umjetnom travom dimenzija 50 x 25 kojim se koriste svi uzrastu kluba kao i rekreativci.

Ovi radovi su urađeni uglavnom kreditnim sredstvima u iznosu od oko 150.000 maraka, a kao najbitniju stvar predsjednik kluba je istaknuo stabilnost poslovanja kluba, ispunjavanje svih obveza prema osoblju zaposlenom u klubu, te prema dobavljačima. /HMS/

Članovi Uprave Šumskog gospodarskog društva (ŠGD) Hercegbosanske šume d.o.o Kupres i smijenjeni članovi Skupštine spomenutoga društva te predsjednik Uprave toga društva Branko Ivković u utorak su u Kupresu održali tiskovnu konferenciju na kojoj su govorili o poslovanju tog Društvu. Također bilo je riječi o 3. izvanrednoj sjednici Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ) gdje su smijenjeni te imenovani novi članovi Skupštine navedenog gospodarskog društva iz reda hrvatskog naroda.

Predsjednik Uprave Društva Branko Ivković negirao je izjavu aktualnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ-a Ivice Brešića na zadnjoj sjednici Skupštine HBŽ-a o akumuliranom dugu od 15 milijuna maraka, navodeći kako unutar ovog poduzeća imaju sedam nadzornih tijela koja prate poslovanje samog poduzeća. – Ako njih sedam nije našlo nepravilnosti i određene propuste i nije našlo ništa sporno u poslovanju ili da imamo nekakav rezervni fond u kojeg polažemo, onda to što je ministar kazao nije istina- istaknuo je Ivković.

Kao smijenjeni član predsjednika Skupštine Društva obratio se Dragan Konta i pozvao istražne institucije da utvrde je li ovo poduzeće zbog nezakonitih radnji u gubitku od otprilike 15 milijuna maraka kao što je to na zadnjoj sjednici Skupštine HBŽ-a, kad su smijenjeni članovi skupštine društva iz reda hrvatskog naroda, zastupnicima prenio aktualni ministar Brešić. On je istaknuo kako se ovih dana javno govori o “reketiranju” drvoprerađivača s područja HBŽ-a od strane mjerodavnih iz Šumskog gospodarskog društva te ih zato pozivao da se jave policiji i da to obznane.

Rješenje u ovoj situaciji vidi u preostalim članovima Skupštine iz reda bošnjačkog i srpskog naroda koji nisu smijenjeni na zadnjoj sjednici Skupštine HBŽ-a da zajedno s još jednim hrvatskim članom ne dozvole smjenu Nadzornog odbora, a i same uprave jer to, kako kaže, ide na ruku interesnoj skupini za preuzimanje šuma, dok bi županija pretrpjela velike posljedice. Smijenjeni član skupštine Društva Ile Krezo inzistira na tematskoj sjednici Skupštine HBŽ-a gdje bi oni bili u stanju pred svih 25 zastupnika dati odgovore na pitanja oko Hercegbosanskih šuma.

Krezo najveći problem vidi u nastajanju tomislavgradskog ogranka HDZ-a BiH da preuzmu sve u županiji kako su zadnjim imenovanjem sa svog prostora dobili tri od četiri nova člana u Skupštini ŠGD-a Hercegbosanske šume d.o.o Kupres. – Tomu treba stati u kraj, a to govorim za činjenicom da najveće prihode u gospodarskom društvu prema svim pokazateljima daju šumarije iz Glamoča, Drvara i Bosansko Grahova, dok najviše gube šumarije s prostora Livna i Tomislavgrada.

Ta priča se pomalo mora okretati – kazao je Krezo. Također je ukazao na netransparentno trošenje novca lokalnih samouprava kojeg dobiju od šumskog gospodarskog društva na što je više puta upozoravao. Izvršni direktor za poslove šumarstva unutar navedenog gospodarskog društva David Mijoč objašnjavao je način poslovanja i nastale gubitke koji su im se događali otkad je prije dvije godine imenovana nova uprava. Gubitak u njihovom poslovanju prepisuju kasnom ulasku u poslovnu godinu nakon njihovog imenovanja te poslovima razminiranja, a posebno na području općine Glamoč gdje su od predviđenih 500 tisuća utrošili 2,3 milijuna maraka.

www.vecernji.ba

Udruga branitelja Domovinskog rata HVO organizirala je 05. i 06.10.2019. dvodnevni odlazak u Vukovar, u znak suosjećanja s jednom od najvećih tragedija, odnosno s jednim od najvećih zločina počinjenih na ovom prostoru, uz poruku, da se stradanja i patnje njegovih građana, a posebno djece nikada ne zaborave. Posjeta je bila mirna, tiha i dostojanstvena. Tijekom posjete,od naših domaćina upoznati smo o tragediji Vukovara i njegovih građana.

Uz dosta emocija, posjetili smo Muzej „Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica“ jednom od simbola stradanja Vukovara za vrijeme velikosrpske agresije početkom 1991. Svatko od nas je emotivno doživio patnje kroz koje su prošli ranjenici, civili i medicinsko osoblje. O uvjetima rada medicinskog osoblja i stradanju ranjenika i civila u vukovarskoj bolnici upoznala nas je Zdenka Štimac, voditeljica Muzeja.

Potom smo posjetili Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru, u bivšoj vojarni 204. vukovarske brigade, gdje nas je brigadir Petar Ćavar upoznao o stradanju Vukovaraca za vrijeme tromjesečne obrane i pada Vukovara.

Nakon toga, razgledali smo izložbu Sjećanje na Domovinski rat – Bitka za Vukovar, izložbu pješačkog naoružanja vukovarskih branitelja i vojnika jugoslavenske vojske, uz prikaz replike zloglasnih koncentracijskih logora „Stajićevo“ i „ Begejci“, kao i simulaciju bojnog polja „Ojačana brigada u obrani“.

Na Ovčari i na Groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata odali smo počast svim žrtvama velikosrpske agresije na Vukovar. Na Ovčari, na mjestu gdje su ekshumirani posmrtni ostaci dvjesto ranjenika, civila, branitelja i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice, koje su u noći s 20. na 21. studenoga 1991. pogubili  pripadnici jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih snaga, položili smo vijenac i zapalili svijeću, kao i na groblju Hrvatskih branitelja.

Prvi dan posjeta Gradu heroju završili smo obilaskom memorijalnog groblja svih žrtava iz Domovinskog rata na kojemu smo položili vijenac i zapalili svijeće za žrtve iz Domovinskog rata, nakon čega smo održali sastanak s vodstvom koordinacije udruga Grada Vukovara.

Nakon obilaska vukovarske ratne bolnice, Ovčare i groblja hrvatskih branitelja osjećamo potrebu za ponovnim dolaskom u Grad heroj, jer je sjećanje na nevine žrtve, divljenje za njihovu hrabrost, put istine i ponosa vrlo dojmljiv i bolno potresan, a to se ne zaboravlja!

Drugog dana posjeta Vukovaru, otišli smo u crkvu Svetog Filipa i Jakova na molitvu za stradale u Domovinskom ratu, gdje smo župniku dali donaciju, a potomuručili darove Stipi Šeremetu, predsjedniku županijske HVIDRA-e i Krunoslavu Šeremetu, ravnatelju Memorijalnog centra Domovinskog rata.

Udruga posebnu zahvalnost upućuje Ministarstvu hrvatskih branitelja, gradonačelniku Grada heroja, gosp. Ivanu Penavi i Savjetu za branitelje Grada Vukovara.

Na povratku iz Vukovara posjetili smo spomen obilježje u Bogdanovcima, gdje je 1991. ubijeno 59. hrvatskih branitelja i civila, te pogledali skulpturu radova Ivana Matkovića Laste, rođenog Livnjaka, jednog od vodećih ljudi u obrani Bogdanovaca.

Livno, 08. listopada 2019.              Jakov Perković, tajnik Udruge

Prošli tjedan je Šumarija objavila kako traži radnike za pošumljavanje Ljubuše, čini mi se i Šumarija u Livnu. Svaka čast, humano!

Ali…Šumarija u Tomislavgradu je prepuna djelatnika, što nužno ne mora značiti i radnika, pa ih zato i traže. Nema zanimanja i profesije koja se nije zaposlila u zgradi Šumarije i ove u Tomislavgradu, u Livnu, a tek koliko ih je zaposelno u Upravi Kupresu, dobro tamo je najviše Livnjaka, jer je šef Livnjak. Uglavnom su sve šumarije u HBŽ pune kao kineska četvrt.

O broju šumara ne treba ni govoriti. Šumarija je toliko modernizirana da čisto sumnjam kako nemaju PR menadžera. Pa to svaka ozbiljna firma danas ima, ali kad pročitaš objavu kako šumarije traži radnike za pošumljavanje, onda vjerojatno nedostaje PR menadžer. Jer da ga imaju, sigurno bi iskoristio ovo silno zapošljavanje za veliku promidžbu šuma ili i njemu bi slijedila nagrada za inovaciju.

Zamislite samo koliko djelatnika ima Šumarija u Tomislavgradu, po uredima i šumara, za njih 90% sjedilački rad bez utroška energije i kalorija dovodi do nakupljanja viška sala, ili što se u Duvnu kaže: “Ima ga” ili: “Ima je”. A ovako su se mogli svi skupiti, a Bogu hvala ima ih otiće, voziti se lijepo na Ljubušu, prošetati, ponesu sa sobom odgovarajući alat i neka samo svaki djelatnik zasadi po 30 komada, za 20 godina bi niknula prava šuma.

I zvala bi se Šumarska šuma. Potrošili kalorije, maknuli se iz ureda i birtija, uštedili proračun za kojeg kažu da su u minusu, zasadili šumu – pa kud ćeš boljeg PR-a. I kad su se već modernizirali, evo još jedna moderna riječ za Šumariju. To bi im bio pravi Team building. Svi na jednom mjestu, rade, upoznavaju se i društveno su napokon korisni.

A može biti i naziv za ovo druženje, koji je postao popularan u Tomislavgradu pred izbore, tzv. motivacijski skup ukrašen s par pečenih janjaca, vrtećih odojaka, piva u bačvama, ostalog ića i pića. Svi sretni i zadovoljni.

Živio PR, živila akcija i dijeta “Samo šumari pošumljavaju šume!”

www.tomislavnews.com/ Piše: Striborov šumar/Foto arhiv TN

LIVNO – Na prostoru BiH gradi ili se planira graditi veći broj prometnica za što je već osigurano najmanje 2 milijarde KM što iz vlastitih sredstava koja su jednim dijelom povučena i s naših prostora te kreditna i druga sredstva koja ćemo i mi vraćati.

Trenutno se u Federaciji BiH grade slijedeće prometnice:

1. Na koridoru Vc: :

a) Vranduk – Ponirak (5,3 km);
b)Ponirak – Vraca (2,7 km);
c) Tunel Zenica – Donja Gračanica (4 km);
d) Klopče – Donja Gračanica (5,8 km);
e) Drivuša – Klopče (2,3 km);
f) Buna – Počitelj (7,2 km) i
g) Počitelj – Zvirovići (11,1 km).

2. Prva faza brze ceste Prača – Goražde – tunel Hranjen duljine 5,5 km.

U tijeku je provođenje natječajne procedure za izgradnju slijedeće prometne infrastrukture:

a) Putnikovo Brdo – Medakovo;
b) Poprikuše – Nemila;
c) Nemila – Vranduk;
d) Tarčin – Ivan;
e) Kvanj – Buna i
f) Sarajevska obilaznica.

Pored navedeni prometnih infrastrukturnih projekata najavljuje se izgradnja ili se gradi brza cesta Lašva
– Travnik, magistralna cesta Stolac – Neum kao i neki drugi prometni infrastrukturni projekti.

Ako se na karti pogleda kuda nas vode ti prometni pravci lako je doći do zaključka da se
Hercegbosanska županija navedenim prometnim rješenjima zaobilazi te promet ljudi i roba preusmjerava s našeg prostora na druge prostore.

Očito da je izgradnja ovakve prometne infrastrukture podržana od strane i naših političkih predstavnika i da se realizira plan one grupacije političara s prostora naše Županije koji su davali izjave i ostali živi da
nije dobro zalagati se za izgradnju autoceste i brzih cesta u Hercegbosanskoj županiji odnosno tada
općini sada gradu Livno jer nam iste polove prostor i otežavaju gospodarski razvoj.

Kada će i hoće li uopće neko od trenutno vladajućih posebno onih koji za sebe vole reći da su stožerni
doći do pameti i dati potporu i zalagati se za izgradnju većih prometnih infrastrukturnih projekata na
prostoru naše Županije ostaje nam da se nadamo da će progledati, ako neće oni nadamo se da hoće oni
koji imaju veliki interes i da na ovom prostoru ostanu živjeti ljudi, jer u najmanju ruku žalosno je da na
prometnicama u našoj Županiji nije bilo većih zahvata.

One koji često u svojim javnim nastupima ističu da je zbog realiziranja odgovarajućih projekata na
određenom prostoru bitno da imamo na vlasti iste političke opcije od općinske do državne razine, iako bi
to po nama trebalo biti najmanje bitno, pitamo šta je s prometnicama u Hercegbosanskoj županiji:

1. Autocesta Banja Luka–Mlinište-Glamoč-Livno-granični prijelaz „Kamensko“-Republika Hrvatska ili

Autocesta Banja Luka–Mlinište-Glamoč-petlja Livno-tunel Kamešnica-Sinj

2. Brza cesta Bugojno-Kupres-Šujica-Livno-spoj autoceste Banja Luka-Livno-Republika Hrvatska, petlja
Šujica-Tomislavgrad-Posušje-Mostar

3. Magistralna cesta Mostar – Široki Brijeg – Posušje – Tomislavgrad – Livno – Drvar – Bihać –
Republika Hrvtaska. (link: https://docdro.id/Sqyly0a).

Pored navedenih većih prometnih infrastrukturnih projekata u Hercegbosanskoj županiji postoji potreba
za izgradnju još nekih zahvata kao što su obilaznice oko općinskih/gradskih središta i neki drugi zahvati.

Umjesto realizacije tih većih prometnih infrastrukturnih projekata predstavnici političkih stranaka u vlasti na prostoru Hercegbosanske županije okrenuli su se međusobnoj borbi za vlast te međusobnoj borbi za realiziranje projekata kao što je projekat od posebnog značaja za sadašnjeg predsjednika Vlade
Hercegbosanske županije Ivana Jozića, a to je nastavak izgradnje nogostupa u mjestu Priluka, koji usput
rečeno upravo vodi do njegovog obiteljske kuće.

Dok su se naši zabavili sami o sebi dotle neki drugi pretvaraju svoj prostor u velika gradilišta, a naših
prostora se sjete samo kad im ovaj prostor zatreba za neke aktivnosti koji bi teško prošle na njihovom
prostoru kao što je uništavanje minsko – eksplozivnih sredstava na otvorenom, proglašenje
(konzerviranje) Livanjskog polja zaštićenim područjem pa ne bi bilo čudno ni da se razmišlja o smještaju
migrantskog centra na našem slabo naseljenom prostoru.

Da ne govorimo o tome da su nam čak i pravili izravne štete svojim odlukama vršeći prekategorizaciju
graničnog prijelaza Kamensko čime su onemogućili odnosno otežali promet roba biljnog i životinjskog
porijekla, a granični prijelaz Vaganj ostavljaju u stanju privremenog prometa ljudi iako je po obećanjima
političara iz stožerne stranke to odavno trebao biti stalni granični prijelaz za promet putnika.

Ovim svojim radnjama koje očito nisu slučajne već su plod planiranih aktivnosti ovaj prostor pretvoren je u slijepo crijevo Federacije BiH koje su do sada imale potporu političara s prostora Hercegbosanske
županije koji su na višim razinama jer njihovo nezalaganje, šutnja, nezainteresiranost za ovaj prostor
nekima je bio znak da pored njih mogu raditi što ih volja s ovim prostorom, navodi se u priopćenju
Županijske neovisne liste.

Autor: Dnevno.ba

U rasplet političke drame unutar HDZ-a BiH Hercegbosanske županije uključio se i sam predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović. Iako u javno objavljenom izvješću sa 5. sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH koja je održana sinoć u Kupresu nigdje nije spomenuto da se raspravljalo o situaciju u HDZ-u BiH Hercegbosanske županije, čini se da je to bila najbitnija tema i smisao održavanje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH u Kupresu.

Naime, u svojim zaključcima Predsjedništvo HDZ-a BiH traži od Kluba HDZ-a BiH u Skupštini HBŽ da ODMAH poništi svoje odluke s izvanredne sjednice Skupštine HBŽ i da Klub Hrvata u Skupštini HBŽ mora provoditi odluke koje se donesu i usklade unutar Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegbosanske županije.

U slučaju postupanja suprotnom zaključcima navodi se da će stranačka tijela morati postupati sukladno Statutu HDZ-a BiH i sankcionirati pojedince i organizacije koje sudjeluju u takvim radnjama.

Što je danas urađeno i je li postupljeno po zaključcima Predsjedništva HDZ-a BIH i predsjednika Dragana Čovića?

Urađeno je upravo suprotno. Održana je sjednica novoimenovanih članova Skupštine ŠGD “Hercegbosanske šume” d.o.o. Kupres na kojoj je smijenjen doadašnji Nadzorni odbor i imenovan novi koji je dobio zadatak pripremiti smjenu Uprave Društva, odnosno smjenu Branka Ivkovića.

Hoće li predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ostati dosljedan odluci koju je potpisao i poduzeti sankcije prema OO HDZ Tomislavgrad, inicijatoru svih ovih promjena ili će i dalje braniti Branka Ivkovića s ciljem zadržavanje kontrole nad Hercegbosanskim šumama, najvećim izvorom novca u ovoj županiji i šire, ostaje za vidjeti.

Tomislavcity.com

Nakon izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o tome kako pobjedu Vatrenih slavi Hrvatska “Od Visa do Kupresa”, uslijedilo je nekoliko reakcija medija i političkih stranaka iz BiH, a među njima se ističe ona Demokratske fronte (DF) čiji je predsjednik Željko Komšić.

Komšića tamošnji Hrvati zovu Sejdom Komšićem navodeći kako je on Hrvatima u BiH ono što je prije rata Albancima bio Sejdo Bajramović, Miloševićeva instalacija kako bi imao prevlast nad tadašnjom autonomnom pokrajinom Kosovom.

Odlučili smo provjeriti s mještanima Kupresa što oni kažu. Jedan od njih je i Petar T. koji nije htio otkriti svoj puni identitet jer, kako ističe, “zbog potpore stavu Grabar-Kitarović bi mogao imati probleme”.

“Predsjednica nije pogriješila, ona nije rekla nikakvu laž ili veliku stvar. Na Kupresu živi hrvatski narod na Kupresu je, među ostalim, Hrvatska i obranjena, ljudi koji ovdje žive su Hrvati, vole hrvatsku reprezentaciju, ne znam čemu se čude pojedinci iz tamnog vilajeta (op.a. Sarajeva)”, kaže nam Petar.

Mirko Ćaleta ne radi na takvom poslu na kojem bi mogao imati probleme zbog davanja izjave portalu Direktno. On također podržava izjavu predsjednice Republike Hrvatske.

“Ne vidim u izjavi hrvatske predsjednice ništa zlonamjerno ili pogrešno. Svi koji nisu zlonamjerni ili neupućeni znaju da Hrvati iz BiH navijaju za Vatrene i tu reprezentaciju doživljavaju svojom, Kupres je u BiH i to je činjenica, ali ga se u ovom kontekstu može svrstati u Hrvatsku isto kao i Žepče, Odžak, Ljubuški i svaki drugi hrvatski kraj u BiH”, govori nam Ćaleta.

On dodaje da je naboj kod bh. Hrvata veći i zbog činjenice da je dio standardnih reprezentativaca rodom iz BiH.

“Posebna je čar i u tomu što mnogi bh. Hrvati imaju ključnu ulogu u hrvatskoj reprezentaciji, a i izbornik Dalić je, unatoč politikantskim tumačenjima pojedinih stranaka iz Sarajeva, rodom iz hrvatskog Livna”, kazao nam je Ćaleta.

Mate Tokić je iz susjednog Tomislavgrada, iako nije s Kupresa, podržava stav Grabar-Kitarović. Kaže za Direktno da su reinterpretacije Kolinde Grabar-Kitarović smiješne te da nitko nema ozbiljnu namjeru prisvajati dijelove BiH.

“Kupres je u BiH i to je općepoznata stvar. Nitko ne želi, a posebice Grabar-Kitarović, krasti dijelove BiH. Međutim, u sportskom kontekstu, Kupres jest Hrvatska kad igraju Vatreni, isto kao što je Hrvatska i moj Tomislavgrad čiji je velik broj građana bio na utakmici sinoć i inače prati hrvatsku reprezentaciju”, kazao je Tokić dodavši kako je u tom kontekstu svaki hrvatski grad u BiH ujedno Hrvatska.

Mario Kajić je student iz Žepča i studira na Pravnom fakultetu u Mostaru, kako sam ističe, također podržava Hrvatsku po pitanju sportskih uspjeha i u tom smislu, izjava Grabar-Kitarović mu dijelom ima smisla.

“S obzirom na to da bi svaki talentiran sportaš Hrvat iz Žepča izabrao hrvatsku reprezentaciju u bilo kojem sportu izjava ima smisla. Tako, ne samo Žepče, nego i drugi bh. gradovi u kojima žive Hrvati dođu kao omladinski pogon za reprezentaciju Hrvatske. Da izjava malo zvuči kao skupljanje glasova, zvuči, međutim, u Kupresu nema puno birača pa ako je predsjednica računala s tim, neće imati previše koristi”, kazao je Kajić za Direktno.

Svoj stav u petak je dodatno pojasnila sama predsjednica koja je kazala kako u BiH ne postoji nikakvo imaginarno prisvajanje teritorija, već majoriziranost hrvatskog naroda. Najveći simbol te majoriziranosti je upravo Željko Komšić čijoj je stranci i zasmetala izjava o hrvatskom Kupresu, potpuno izvučena iz konteksta.

Inače, Kupres je mjesto od oko pet tisuća stanovnika i nalazi se u Herceg-bosanskoj županiji (HBŽ) ili Kantonu 10 kako u Sarajevu zovu ovu županiju. Dnevnik.ba

Vrh HDZ-a BiH pozvao je zastupnike te stranke u Skupštini Hercegbosanske županije da prestanu s aktivnostima koje nisu usuglašene sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Hercegbosanske županije.

“Traži se od Kluba HDZ-a BiH u Skupštini HBŽ-a da odmah ponište sve odluke koje su inicirane i donesene od strane Kluba HDZ-a BiH na izvanrednoj sjednici Skupštine HBŽ-a, kao i da se zaustave sve druge političke aktivnosti koje nisu usuglašene i utvrđene u okviru ŽO HDZ-a BiH Hercegbosanske županije”, navodi se u priopćenju za javnost kojeg potpisuje predsjednik stranke Dragan Čović.

U priopćenju se navodi kako svi članovi Kluba HDZ-a BiH u Skupštini HDZ-a BiH moraju djelovati jedinstveno bez obzira iz koje općinske organizacije dolazili te da se sve odluke koje se tiču uspostave vlasti u toj županiji moraju donijeti u Županijskom odboru stranke i uz suglasnost Predsjedništva HDZ-a BiH.

U slučaju nepoštivanja navedenih zaključaka pojedinci i stranačke organizacije bit će sankcionirani, dodaje se u priopćenju.

Do sukoba unutar HDZ-a BiH u Hercegbosanskoj županiji došlo je prilikom izbora mandatara za sastav nove županijske vlade.

Županijski odbor HDZ-a BiH HBŽ-a kandidirao je za tu poziciju aktualnog predsjednika Vlade HBŽ-a i predsjednika Gradskog odbora HDZ-a BiH Livno Ivana Jozića.

Međutim, šest skupštinskih zastupnika HDZ-a BiH koji dolaze iz tomislavgradske organizacije HDZ-a BiH, koji imaju većinu u Klubu HDZ-a BiH i Klubu hrvatskih zastupnika, ignorirali su tu odluku te su u skupštinsku proceduru uputili kandidaturu Ivana Vukadina, aktualnog načelnika općine Tomislavgrad.

Također, šest spomenutih zastupnika na izvanrednoj Skupštini Hercegbosanske županije inicirali su smjenu članova Skupštine ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o Kupres iz hrvatskog naroda.

Smjena članova Skupštine ŠGD „Hercegbosanske šume“, koji imaju povjerenje predsjednika ŽO HDZ-a BiH Hercegbosanske županije i direktora Hercegbosanskih šuma Branka Ivković, obrazložena je lošim poslovanjem koje je rezultiralo višemilijunskim gubicima tog najvećeg javnog poduzeća u HBŽ-u.

Ivković je te navode odbacio, ustvrdivši kako pojedinci preko Skupštine HBŽ-a žele ovladati šumskim resursima Hercegbosanske županije.

Hercegovina.info

Na području Kupresa medvjedi sve češće uništavaju pčelinjake sljedeći svoje instinkte za hranom, a u zadnje vrijeme stradale su desetine košnica.

Kako je za Fenu kazao kupreški pčelar Marijan Rebrina, višegodišnji mukotrpan rad i trud pčelara uništava se preko noći, ali ne ljudskom rukom ili višom silom, nego medvjeđom šapom.

“Da situacija bude još gora, pčelarima ova sezona nije bila naklonjena. Prinosi meda su podbacili, a pčelarima se pojavljuje još jedan veliki problem uništavanja pčelinjaka i to od strane medvjeda”, kazao je Rebrina.

Objašnjava kako je glad medvjeda bila jača od boli koju je trpio od uboda pčela kako bi došao do hrane te naglašava kako medvjedi dolaze i u dvorišta obiteljskih kuća gdje se nalaze pčele, čime ljudima prijeti izravna opasnost susreta s izgladnjelim životinjama.

“Medvjed se udomaćio na području općine i već je posjetio pet pčelinjaka na lokalitetima u Kupresu koji se nalaze nedaleko od obiteljskih kuća i tako pričinio štetu uništavajući košnice i pčelinje zajednice. Pčelari su nemoćni jer se radi o zaštićenoj životinji i ne znaju kako se obraniti od ovog neželjenog gosta”, istaknuo je Rebrina.

Po njegovim riječima, nadležne institucije ne poduzimaju ništa kako bi se pomoglo pčelarima u rješavanju ovog problema.

“Postoji opasnost napada medvjeda i za stanovnike Kupresa, a posebno djecu koja šetaju dijelom Čardačice, a u tom slučaju bi moglo doći do tragičnih posljedica”, naglasio je Rebrina.

Dodaje kako su medvjedi zaštićeni zakonom te da je od travnja ove godine zabranjen i odstrjel medvjeda, a po njegovim riječima, nitko ne pruža zaštitu građanima od učinjene štete i ugroze života.

Rebrina je kazao kako je nadležno ministarstvo Hercegbosanske županije (HBŽ) uputilo niz dopisa u Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i još uvijek nije zaprimljen odgovor, s tim da su se i lovačka udruženja obraćala nadležnim institucijama Federacije, ali odgovor nisu dobili.

“Još jednom pozivam sve relevantne čimbenike s razine HBŽ-a da pomognu pčelarima Kupresa u vezi rješavanja ovog problema”, kazao je Rebrina.

Hercegovina.info

Nepoznati i maskirani muškarac protekloga je petka, oko 20 i 30, ušao u trgovinu “Vibos”, u Ulici bega Kopčića u Tomislavgradu i uz prijetnju vatrenim oružjem (samokresom) zatražio novac od zaposlenice.

S novcem se potom udaljio u nepoznatome smjeru.

Očevid su obavili policijski djelatnici, a istraga je u tijeku. Ovu informaciju potvrdili su za Tomislavcity u MUP-u Hercegbosanske županije.

Izložba pod nazivom “Zlatne ruke žene braniteljice”, Udruge “Veteranke Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije”, otvorena je u subotu u Tomislavgradu u organizaciji Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad i Gradske galerije.

Među izlošcima koje je Udruga predstavila su ratne fotografije koje prikazuju braniteljice – veteranke s njihovim suborcima i suborkinjama kao i zlatovezi na raznim predmetima i odjeći koje su same izradile.

Navedena Udruga okuplja braniteljice s područja Vukovarsko-srijemske županije koje su dosta vremena provele na bojišnici, a na ovaj način, kako navode, liječe svoje rane dobivene tijekom Domovinskog rata i obrane Vukovara.

Izložba je započela čitanjem svjedočanstva članice Udruge Silvane Kokot o Miri Vrdoljak iz Vukovara koja je za vrijeme Domovinskoga rata provela devet mjeseci zatočeništa u srpskim logorima.

Potom se prisutnima predstavila predsjednica Udruge Ljiljana Poje i prenijela iskrenu zahvalu KIC-u Tomislavgrad za uspostavljenu suradnju.

“Mi smo žene koje smo ratovale 1991. godine, bile smo sve srcem i dušom za našu Hrvatsku sto svjedoče naše fotografije. Dugo je vremena trebalo da shvatimo da smo ipak mi žene, majke, a onda smo se sjetile da su nas naše tete, bake i mame nečemu naučile”, kazala je Poje.

Potom su, kako dalje navodi, sjele, našle se i odlučile raditi nešto korisno, a to što je korisno zapravo u stvarnosti znači kupovanje zdravlja.

“Ovdje smo da pokažemo da želimo još uvijek i da možemo stvarati, da možemo biti žene te svojim druženjem kupujemo onaj mali dio naše izgubljene mladosti”, istaknula je Poje.

Prigodnim riječima izložbu je otvorio pukovnik OS BiH Mijo Šteko.

Prvu izložbu zlatoveza veteranke su održale u hrvatskom Veleposlanstvu u Londonu, potom je uslijedio poziv Veleposlanstva u Beču, Kaštel Sućurcu, a nakon Tomislavgrada čekaju ih nove izložbe u Hrvatskoj i Europi./F/HMS/

Kruh ispod peke odavno je bio spravljan u obitelji Bariše i Mare Baković iz Tomislavgrada. A kada je zbog kvara na električnim instalacijama izgorjela njihova stara kuća, i kada je Bariša nakon višegodišnjega rada u tomislavgradskoj kablari otišao u prijevremenu mirovinu, njegov sin Jozo predložio mu je da krenu u posao – proizvodnju kruha ispod sača.

Njegova želja je i ostvarena te su od 2009. godine osnovali samostalnu zanatsku radnju „Mara“ koja nosi ime po Jozinoj majci. Kruhovi spravljani po domaćoj recepturi, od domaćega brašna, brzo su prepoznati u duvanjskome kraju. Uz kruh, uskoro su počeli praviti i domaće pite te peći i meso ispod peke, piše tomislavcity.com.

Prve godine su sav zarađeni novac investirali u izgradnju novih pomoćnih objekata, kupili su 34 sača, ali i veliki traktor, prikolice…budući da siju svoju pšenicu i heljdu.

– Zadovoljni smo i ovogodišnjim prinosom pšenice i heljde i svoje brašno trošimo dok ga god imamo, a kad nam ponestane, onda kupujumo jajčansko brašno izravno s mlina. Zasijemo više od 300 duluma zemlje, većinu zemlje smo zakupili, govori nam Bariša.

U tim poljoporivrednim poslovima najviše je angažiran Barišin i Marin sin Marijan. I dok gledamo najstarije članove ove obitelji i njihovu kći Nikolinu kako vješto pripremaju kruh za pečenje, Marijan je u polju, jer u tijeku je jesenska sjetva.

– U posao su uključeni svi članovi obitelji: Bariša i njegova Mara, sinovi Marijan i Ivan, kćeri Nikolina i Anđa, a da nije u Austriji, zasigurno bi im se pridružila i kći Iva. Tu su i nevjeste, dvije Kate, ali i oni najmlađi članovi obitelji – unučad, koji se vesele svojim malim dužnostima. Tako trogodišnji Jozo, koji nosi ime po svome stricu, vrlo rado s djedom Barišom potpaljuje vatru pod sačeve, a njegov mlađi brat Bariša obožava gledati kako se cijepa i slaže lijeska, dok petogodišnja Zora pomaže donijeti tijesto u zdjelama… Svjedočimo iskrenome zajedništvu ove radišne duvanjske obitelji. Za njihov kruh možemo reći da je kruh koji odiše sjećanjem i uspomenama na neka stara vremena i tradiciju, ali i uspomena je to i na njihovoga prerano preminuloga sina, supruga, oca i brata Jozu koji je i pokrenuo ovaj obiteljski posao koji je, kako nam kažu, „iznimno volio“.

U ovim jesenskim mjesecima peku do 60, a ljeti i do 150 kruhova dnevno.

– U kolovozu nije bilo dana da nije ispečeno barem 120 kruhova. Opskrbljujemo ovdašnje trgovine, a najveći otkupljivači su nam prodajni centri Baković i Prodex.

Od manjih seoskih trgovina dobru prodaju imaju i u borčanskoj trgovini, kazuju nam u ovoj obitelji.

Rade i po narudžbama – za različita obiteljska slavlja i ovdašnje svadbene salone, a najčešće za Boškića i Gospodara prstenova. Zastat će kraj njihove kuće i slučajni prolaznici, kao što je to ljetos učinio jedan Livnjak kojega su privukli izgled i miris upravo pečenih kruhova izloženih na drvenim policama.

Pohvale za njihove proizvode su nerijetke, a žalbi do sada nisu imali. Nekad se u trgovinama i ne uspije prodati sav njihov kruh. No, naši Bakovići znaju upraviti i s povratom, budući da preko godine uzgajaju desetak svinja, za sebe i za prodaju. Uz to, imaju i pet krava. I sve poslove stignu na vrijeme obaviti.

I dok s njima čekamo pečene kruhove, nađu vrijeme i za odmor, razgovor i kavu sa susjedima u svomu lijepo uređenome dvorištu iz kojeg se, uz kruh, širi i slatki miris pekmeza koji priprema Anđa od domaćih šepurina…

Pečene su velike žute i okrugle pokve. Odlažu se na drvene police, na hlađenje. Podsjećaju nas na puni mjesec na duvanjskome nebu i čini nam se da bi se mogli nasititi samo ovoga krušnog mirisa.

U mislima nas vraćaju Marine riječi: „Nije nam mrsko ni teško raditi. Volimo kad imamo posla i zahvaljujemo Bogu na  tome. Zahvaljujemo Mu na svemu što nam je kroz život dao.“

U rano nedjeljno jutro, dok nas je većina još u snu, Bakovići će rezati i pakirati kruh, a Ivan ih vozilom dostaviti u naše trgovine.

Zahvaljujemo im što čuvaju tradiciju spravljanja kruha ispod sača. Hvala im na zajedništvu i ljubavi koja izvire i teče u ovoj mokronoškoj obitelji i hvala im što su svoje vrijeme podijelili s nama. Ako već niste do sada, onda u povodu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, (koje obilježavamo ne samo danas –  druge nedjelje u listopadu, već kroz cijeli ovaj mjesec) okusite mokronoški kruh.

Uspješna akcija spašavanja sa planine Kamešnice ozljeđene planinarke G.V. 1973. godište iz Sarajeva.

Ozljeđena planinarka je uspješno transportirana u podnožje planine. U akciji je sudjelovalo 13 spašavatelja GSS HBŽ i HGSS Posušje.

Smjena Uprave Šuma Hercegbosanske županije

U petak, 18. listopada 2019. godine održat će se prva sjednica Nadzornog odbora JP „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres u novom sastavu i, po najavama jedina točka bit će razrješenje članova Uprave Društva i imenovanje vršitelja dužnosti direktora Društva.

Bit će interesantno vidjeti hoće li se na navedenoj sjednici pojaviti predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda. A ako se i pojave, kome će dati potporu.

Međutim, imajući u vidu da nisu sudjelovali u smjeni članova Skupštine Društva iz reda hrvatskog naroda pojava članova Nadzornog odbora iz reda srpskog i bošnjačkog naroda bila bi iznenađenje.

Isto tako bit će interesantno vidjeti hoće li smjena Uprave Društva biti izvedena od strane „disidenata“ kako ih naziva predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Branko Ivković, a u stvari radi se o provedbi odluke Općinskog odbora HDZ BiH Tomislavgrad i šest (6) članova Kluba zastupnika HDZ BiH u Skupštini Hercegbosanske županije iz Tomislavgrada ili će smjena biti obavljena od strane neformalne grupe iz Tomislavgrada.

Obzirom na zaključke Županijskog odbora HDZ BiH Hercegbosanske županije (link:https://docdro.id/GqZJ3ir ) i zaključke predsjedništva HDZ BiH (link: https://docdro.id/fo0i6Bj) za očekivati je da će do petka vrh HDZ BiH povući u ovoj situaciji jedini mogući potez i ne će sebi dozvoliti daljnju blamažu i dozvoliti Općinskoj organizaciji HDZ BiH i Klubu zastupnika HDZ BiH iz Tomislavgrada da vrše smjene njihovih kadrova protivno odlukama viših stranačkih tijela, a sve to pod okriljem HDZ BiH.

Sadašnji direktor JP „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres i predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Hercegbosanske županije na nedavno održanoj konferenciji za tisak najavio je borbu svim mogućim političkim i zakonskim sredstvima kako bi se sadašnja Uprava održala na trenutnim pozicijama.

Bit će interesantno vidjeti radi li se u ovom slučaju o borbi članova Uprave Društva za jedno od najbitnijih načela u djelovanju – načela zakonitosti, iako njihov dolazak 2016. ih demantira, ili se i u ovom slučaju radi o tom da se žele sačuvati sve moguće privilegije koje te sa sobom nose zbog čega su spremni na sve da ostvare jedini cilj: „SVE DAM, STOLICE NE DAM“.

Predsjednik Županijske neovisne liste i zastupnik u Skupštini Hercegbosanske županije, Draško Dalić

kruh ispod peke odavno je bio spravljan u obitelji Bariše i Mare Baković iz Tomislavgrada. A kada je zbog kvara na električnim instalacijama izgorjela njihova stara kuća, i kada je Bariša nakon višegodišnjega rada u tomislavgradskoj kablari otišao u prijevremenu mirovinu, njegov sin Jozo predložio mu je da krenu u posao – proizvodnju kruha ispod sača, piše Tomislavcity.com.

Njegova želja je i ostvarena te su od 2009. godine osnovali samostalnu zanatsku radnju „Mara“ koja nosi ime po Jozinoj majci. Kruhovi spravljani po domaćoj recepturi, od domaćega brašna, brzo su prepoznati u duvanjskome kraju. Uz kruh, uskoro su počeli praviti i domaće pite te peći i meso ispod peke. Prve godine su sav zarađeni novac investirali u izgradnju novih pomoćnih objekata, kupili su 34 sača, ali i veliki traktor, prikolice…budući da siju svoju pšenicu i heljdu.

– Zadovoljni smo i ovogodišnjim prinosom pšenice i heljde i svoje brašno trošimo dok ga god imamo, a kad nam ponestane, onda kupujumo jajčansko brašno izravno s mlina. Zasijemo više od 300 duluma zemlje, većinu zemlje smo zakupili, govori Bariša. U tim poljoporivrednim poslovima najviše je angažiran Barišin i Marin sin Marijan. I dok se gleda najstarije članove ove obitelji i njihovu kći Nikolinu kako vješto pripremaju kruh za pečenje, Marijan je u polju, jer u tijeku je jesenska sjetva.

– U posao su uključeni svi članovi obitelji: Bariša i njegova Mara, sinovi Marijan i Ivan, kćeri Nikolina i Anđa, a da nije u Austriji, zasigurno bi im se pridružila i kći Iva. Tu su i nevjeste, dvije Kate, ali i oni najmlađi članovi obitelji – unučad, koji se vesele svojim malim dužnostima. Tako trogodišnji Jozo, koji nosi ime po svome stricu, vrlo rado s djedom Barišom potpaljuje vatru pod sačeve, a njegov mlađi brat Bariša obožava gledati kako se cijepa i slaže lijeska, dok petogodišnja Zora pomaže donijeti tijesto u zdjelama…

Ovdje se može vidjeti iskreno zajedništvo ove radišne duvanjske obitelji. Za njihov kruh možemo reći da je kruh koji odiše sjećanjem i uspomenama na neka stara vremena i tradiciju, ali i uspomena je to i na njihovoga prerano preminuloga sina, supruga, oca i brata Jozu koji je i pokrenuo ovaj obiteljski posao koji je, kako kažu, „iznimno volio“. U ovim jesenskim mjesecima peku do 60, a ljeti i do 150 kruhova dnevno. – U kolovozu nije bilo dana da nije ispečeno barem 120 kruhova. Opskrbljujemo ovdašnje trgovine, a najveći otkupljivači su nam prodajni centri Baković i Prodex.

Od manjih seoskih trgovina dobru prodaju imaju i u borčanskoj trgovini, kazuju u ovoj obitelji za Tomislavcity. Rade i po narudžbama – za različita obiteljska slavlja i ovdašnje svadbene salone, a najčešće za Boškića i Gospodara prstenova. Zastat će kraj njihove kuće i slučajni prolaznici, kao što je to ljetos učinio jedan Livnjak kojega su privukli izgled i miris upravo pečenih kruhova izloženih na drvenim policama. Pohvale za njihove proizvode su nerijetke, a žalbi do sada nisu imali.

Nekad se u trgovinama i ne uspije prodati sav njihov kruh. No, naši Bakovići znaju upraviti i s povratom, budući da preko godine uzgajaju desetak svinja, za sebe i za prodaju. Uz to, imaju i pet krava. I sve poslove stignu na vrijeme obaviti. I dok čekaju pečene kruhove, nađu vrijeme i za odmor, razgovor i kavu sa susjedima u svomu lijepo uređenome dvorištu iz kojeg se, uz kruh, širi i slatki miris pekmeza koji priprema Anđa od domaćih šepurina…

Pečene su velike žute i okrugle pokve. Odlažu se na drvene police, na hlađenje. Podsjećaju nas na puni mjesec na duvanjskome nebu i čini se da bi se mogli nasititi samo ovoga krušnog mirisa. U misli se vraćaju Marine riječi: „Nije nam mrsko ni teško raditi. Volimo kad imamo posla i zahvaljujemo Bogu na tome. Zahvaljujemo Mu na svemu što nam je kroz život dao.“ U rano nedjeljno jutro, dok je većina još u snu, Bakovići će rezati i pakirati kruh, a Ivan ih vozilom dostaviti u trgovine.

www.vecernji.ba

Zbog mnogobrojnih upita poljoprivrednih proizvođača o razlozima kašnjenja usvajanja programa kojima se reguliraju novčani poticaji za poljoprivrednu proizvodnju iz proračuna HBŽ-a za 2019. godinu, resorno županijsko ministarstvo oglasilo se priopćenjem u kojem je pojasnilo razloge zbog kojih ta odluka još nije donesena.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ-a navodi da je pripremilo Odluku o osvajanu programa utroška sredstava tekućih prijenosa “Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji za 2019. godinu” te da je, sukladno odredbama Poslovnika o radu županijske vlade, od mjerodavnih tijela zatražilo mišljenje na prijedlog te odluke.

Do 15. srpnja Ureda za zakonodavstvo uputio je mišljenje, međutim Ministarstvo financija HBŽ-a i Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ-a nisu dostavili svoja mišljenja u propisanome roku od 15 dana. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede 22. srpnja uputilo prijedlog Odluke stručnim službama županijske vlade kako bi se predmetna odluka uvrstila u dnevni red sjednice Vlade HBŽ-a.

“Nakon toga, 29. srpnja 2019. godine, zaprimljeno je mišljenje Ministarstva financija, koje je isti dan proslijeđeno stručnim službama Vlade HBŽ”, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije.

www.vecernji.ba

Svjedoci smo još jednog u nizu stožernog igrokaza koji nas uveseljava u ovim jesenjim danima. Kada vatrica polako pucketa u šporetima, a prozori umagle od uskuvane čorbe, čitamo stožerne novotarije u kojima se oni peru, obrazlažu, uvjeravaju, … Valjda misle da smo mi skupina idiota.

A bogme su i u pravu!

Godinama im dozvoljavamo da nas guraju, što u ambis siromaštva, što u egzil po Europi. Nije čuditi činjenica da se i ne trude sakriti svoj lopovluk, jer su uvidjeli da nam mogu uvijek iznova prodati “ono za bubrege”.

Kako iznova stasavaju nove stožerne nade, tako raste i apetit jurišnika na narodna dobra. Vune i ovaca sve manje, a čobana na pretek!

Tako je ostala još – HERCEGBOSANSKA ŠUMA! Koliko šuma može ishraniti stožernih uhljeba budemo vidjeli. No, očito manjka balvana, osim po upravi i nadzornim tijelima. U tom poduzeću, uhljebničkoj meki očito vlada princip nadopune vlastitih žiro-računa.

Jer, pobogu, tko je to i kada osuđen za maznutu lovu? Jest da je Trkač suđen, no, dao Bog da i mene tako sude, a da sam uzeo tal. Na kraju krajeva, pišljivih petnaest miliončeka i nije neki novac zbog kojeg bi u tu company trebala da uđe revizija. Jer je u tu company zasjeo lik koji bi Švicarsku gurnuo u bankrot.

Ima li i koliko kriminala u pomenutoj firmi znaju i ptice na grani. Jer iz čista mira uhljebi ne sazivaju press niti se pravdaju. Bar je takav bio običaj do sada.

Ne bi bilo čudno ni to da se onaj velečasni ne oglasi sa priopćenjem da je on osobno izložio dvi iljade kubika bukovine, a da je sedam milončeka potrošeno za farbanje zvona župne crkve. Kad zapnu u lopovluku, velečasni je Džoker Upomoć.

Što može proizaći iz ove situacije?

Metar drva – sto pedeset maraka – nam ne gine! Jer novi likovi će pošto-poto uprijeti svim snagama da zakapitale, kao i prethodnici. Što i ne bi kada sistem odobrava.

Džaba Draganu Čoviću sa maglovitog Kupresa prijetiti, kada su se balvani omilili balvanima. Jedno je sigurno: ako ikada netko podigne revoluciju u ovoj županiji.

Malo morgen će je podignuti u kakvoj šumi, jer šume neće biti. Možda opstane kakav gaj, kržljivi šumarak…     Možda…

Miljan Konta

Malo listaš, naletiš na članak o šumama i krađi u poduzeću. Pa onda skužiš da ta prepucavanja traju i trajat će do zime, a molit Boga da velikog snijega ne bude.

Nema trupaca na lagerima pilana, pa malo skontaš: padne li snijeg ležiš cijelu zimu. Ne bi bila tolika žalost da nisam iz Šujice, pa malo promislim da rade 4 pilane i 3 peletare što se tiče nekih poslova što prehranjuju cijelo stado od 1.000 ljudi ili koliko nas ima već, nije ni bitno.

Pretvoriš to malo u pare, prosječna plaća 1.000 KM, neka u tim firmama radi ukupno 100 ljudi, zima traje 3 mjeseca izađe približno 300.000 KM. Tih tri stotine tisuća konvertibilnih maraka (da uhljebima i lopovima izgleda kao mnogo jer je njima malo i 30 milijuna) neće doći u Šujicu ako pilane i peletare ne budu radile na zimu.

Nije u tom sva tuga, jer nema se šta trošit, mogu se komotno zatvoriti i trgovine i kafići.

Kupuj brašno – štedi drva.

Provrtiš malo kroz glavu i sjetiš se članaka iz 5. mjeseca ove godine kako “naše Šume nikad bolje nisu radile, suficit taj i taj” i sjetiš se onog trenutka kad si šutio i psovao sam u sebi, jer ti hraniš onih 500 zaposlenih viška onom povišicom cijene koju su ti natovarili na početku godine.

Svom kupcu kada digneš 1 euro cijenu velik je novac, a deru nas do kože. Ljudi se uvijek sjete toga kad dođe do grla. A vi mediji sad trebate bit netko tko će malo probuditi svijest u HBŽ.

Krstan